NAUKA U DRUŠTVU

Zabuna oko hlorokina

Molekul hlorokina: crni su atomi ugljenika, beli vodonika, plavi azota a zeleni je atom hlora / FOTO: Wikimedia Commons

Piše:

Da li su hlorokin i njemu blizak hidroksihlorokin efektivna sredstva u borbi protiv Covid-19? Odgovor je: ne znamo, ali je potencijalno već napravljena šteta

U samo par nedelja koliko je prošlo od kada je objavljena studija iz Francuske koja je ukazala na efektivnost hidroksihlorokina, ovaj lek, koji se inače koristi u lečenju malarije i lupusa, našao se na naslovnim stranama medija širom sveta, u Francuskoj je pokrenuta peticija da se olakša njegovo prepisivanje, a svog ljubitelja i glasogovornika našao je ni manje ni više nego u predsedniku SAD Donaldu Trampu.

Međutim, pustimo peticije, medije i američke predsednike: šta kaže struka?

U ponedeljak, 6. aprila, uticajni rad koji je smestio hlorokin i hidroksihlorokin u centar svetske pažnje pretrpeo je kritiku iz Međunarodnog udruženja za antimikrobnu hemoterapiju (ISAC), koje je u posebnom saopštenju za javnost navelo da „iskazuje zabrinutost“ zbog istraživanja koje „nije ispunilo standard koje Udruženje očekuje“.

To je bilo samo poslednje u nizu stručnih kritika istraživanja koje je u martu sproveo tim francuskih lekara na čelu sa Didijeom Raulom. Naime, oni su pokazali, na uzorku od 26 pacijenata koji su primali hidroksihlorokin i 16 pripadnika kontrolne grupe, da ovaj lek izaziva umereno do potpuno uklanjanje virusa SARS-COV-2 iz organizma obolelih u roku od nekoliko dana, posebno ako terapija uključuje antibiotik pod imenom azitromicin. Svoje istraživanje objavili su u renomiranom časopisu International Journal of Antimicrobial Agents 17. marta.

Međutim, ubrzo su se pojavile kritike – pre svega zbog toga što ova studija nije bila „randomizovana“, odnosno, zbog toga što su o podeli pacijenata odlučivali sami lekari. Između ostalog, kontrolna grupa brojala je par značajno mlađih članova, grupe se nisu lečile u istim bolnicama, pa čak ni u istim gradovima, a jedan broj pacijenata smešten je u kontrolnu grupu samo zato što zbog svog zdravstvenog stanja nije smeo da dobije tretman hidroksihlorokinom.

U kliničkim istraživanjima ovo su nezgodni faktori: oni mogu uticati na rezultate istraživanja na sasvim nepredvidive načine. Šta ako su se, primera radi, razlikovali uslovi u bolnicama?

Činjenica da je protiv istraživanja stav izneo i ISAC predstavlja poseban presedan. Naime, ISAC je izdavač časopisa u kojem je rad bio objavljen, što znači da je rad pretrpeo kritiku iz sopstvenog dvorišta.

U međuvremenu, Didije Raul je nastavio svoja nerandomizovana istraživanja, i u međuvremenu je saopštio da je njegov tim izvršio još jednu studiju, ovaj put na 80 pacijenata, koja je opet pokazala efikasnost kombinacije hidroksihlorokina i antibiotika. Međutim, to novo istraživanje još uvek nije prošlo stručnu recenziju, a po svemu sudeći pati od istih problema kao i prethodno.

Istovremeno, pojavila su se istraživanja koja nisu pokazala nikakav efekat tretmana hidroksihlorokinom i azitromicinom.

Možda će se kroz nekoliko nedelja ili meseci ipak pokazati da je hlorokin zapravo najbolja šansa koju imamo. Ali to neće značiti da je Didije Raul bio u pravu, kao što je jasno da to nije bio ni Donald Tramp

Didije Raul se od početka čitave priče u različitim medijima prikazuje kao ikonoklast, dugokosi odmetnik koji će samostalno rešiti katastrofalnu pandemiju – pojavile su se i fan grupe, pratioci i obožavatelji, ali i teorije zavere, jer su neke njegove pristalice postale ubeđene da se iza kritika njegove terapije kriju velike farmeceutske kuće. Naime, i hlorokin i hidroksihlorokin su relativno pristupačni lekovi, jeftini, davno poznati i laki za proizvodnju, što ih navodno čini pretnjom za skuplje lekove koje bi farmaceutska industrija volela da „nametne“ svetskoj javnosti.

Međutim, u pitanju je zabluda. Didijea Raula nisu kritikovale farmaceutske kompanije, već struka koja je, kao i on, očajna da što pre otkrije lek protiv Covid-19. Planira se i nekoliko pilot studija, ovaj put po kliničkim propisima, koje treba da ispitaju efektivnost ovih antimalarika, od kojih će za sada najveća, sa 3000 pacijenata, biti sprovedena u Detroitu u SAD.

U međuvremenu, širom sveta porasla je potražnja za hlorokinom i hidroksihlorokinom. Mada se ovaj lek koristi već decenijama, on nije slučajno uvek zahtevao precizan recept – naime, kako navodi američki CDC, „hlorokin može biti toksičan u količinama koje nisu mnogo veće od onih koje se koriste u terapiji, što podiže verovatnoću slučajnog overdoziranja“.

Zvanična saopštenja navode da se već dogodio slučaj stanovnika SAD koji je umro od posledica nepropisne terapije, nakon što je samostalno odlučio da se „zaštiti“ od novog koronavirusa tzv. nefarmaceutskim hlorokinom, predviđenim za lečenje akvarijumskih ribica. Na društvenim mrežama pojavile su se i druge inicijative sa istom idejom, koje zagovaraju da se hlorokin i hidroksihlorokin uzimaju preventivno, za šta ne postoje nikakve indikacije efektivnosti, pa čak ni iz problematičnih istraživanja kakvo je u Francuskoj sproveo tim okupljen oko Didijea Raula.

Trenutno se, pored hlorokina,širom sveta ispituje više desetina potencijalnih terapija za obolele od Covid-19, kao i veliki broj vakcina. Svedoci smo možda i najvećeg globalnog naučnog projekta u ljudskoj istoriji. Jedna od posledica tog projekta, kao i neverovatne otvorenosti i predanosti celokupne svetske medicinske i naučne zajednice, je i ogroman broj lako dostupnih istraživanja koje bi, u normalnijim okolnostima, čitao samo mali broj stručnih lica.

Drugim rečima, prilika za loša, pa i zlonamerna tumačenja je i više nego dovoljno.

Možda će se kroz nekoliko nedelja ili meseci ipak pokazati da je hlorokin zapravo najbolja šansa koju imamo. Ali to neće značiti da je Didije Raul bio u pravu, kao što je jasno da to nije bio ni Donald Tramp, koji u zvaničnim nastupima već danima ponavlja kako će nas hlorokin spasiti, i da nema potrebe za brigom oko nuspojava. Koliko god sami čitali o otkrićma, zaverama i skandalima, koliko god mislili da smo naišli na pravo rešenje, ili da znamo najbolje, moramo na kraju pustiti struku da radi svoj posao. Jednom ako se ovaj ili bilo koji drugi lek zapravo pokaže kao efikasan, tek onda će doći vreme za nas, za peticije i druge borbe. — ⊗

Pročitajte još

Tri činjenice o broju umrlih

Po podacima o mortalitetu: period od ukidanja mera u maju 2020. do kraja novembra ubedljivo je najsmrtonosniji u poslednjoj deceniji. Zvanične brojke ne pokazuju razmeru…

Naš virus u Vuhanu

Kako se, u globalnom sukobu Kine i SAD povodom pandemije, razvila špijunska priča da je virus SARS-CoV-2 veštački napravljen?

Produženi Kovid

Odavno je jasno: nije u pitanju samo respiratorna infekcija. Njene zdravstvene posledice su raznolike – i potencijalno dugoročne

Izdanja

Paket - prvih pet brojeva

Ako vam nedostaju stare Odiseje, obiđite sajt knjižare Makart i naručite prvih pet brojeva u paketu po promotivnoj ceni.

5

brojeva

1300 RSD