NAUKA U DRUŠTVU

Nasleđe novog doba

Piše:

Kako kontrolisati neobuzdani svet modifikacije ljudskih gena?

Još uvek traju rasprave o istraživanju kineskog naučnika Heja Džankuija, koji je krajem prošle godine objavio da je napravio neverovatan presedan: modifikovao je gene embriona kako bi se rodile dve bebe – pod pseudonimima Nana i Lulu – koje ne mogu da se zaraze HIV-om. O zvaničnoj istrazi ne zna se gotovo ništa, He je navodno u kućnom pritvoru u Kini, a istraživači i etičari pokušavaju da dođu do najefikasnijih propisa koji bi regulisali buduća istraživanja. Ali, da li će biti dovoljno brzi?

Nakon kontroverznog eksperimenta Svetska zdravstvena organizacija (WHO) osnovala je novo savetodavno telo koje bi trebalo da vrši nadzor nad istraživanjima u kojima se menjaju ljudski geni. Predviđeno je da ova grupa eksperata pregleda svu literaturu o dosadašnjim istraživanjima i ispita društvene stavove o dostupnim tehnologijama za menjanje gena, a zatim da da savet o merama koje treba preduzeti kako čovečanstvo ne bi bilo u opasnosti. Njihov prvi zvaničan sastanak održan je ovog meseca, ali je zaključak koji su doneli bio prilično mlak. Pored ponavljanja  da je u ovom trenutku neodgovorno menjati nasledni materijal, jedini konkretan korak koji za sada predlažu jeste izrada registra dosadašnjih istraživanja u formi otvorene baze podataka.

Sa druge strane, jedna grupa istraživača iz nekoliko država objavila je u časopisu Nature apel u kojem traže da se na pet godina zaustave sva klinička istraživanja u kojima se menja DNK u tzv. germativnim ćelijama. Savetodavni odbor Svetske zdravstvene organizacije o ovakvom ili sličnom predlogu nije diskutovao. Mišljenja oko toga da li je moratorijum pravo rešenje su podeljena, ali istraživači u svom tekstu upozoravaju da je neophodno da se što pre regulišu istraživanja ljudskog genoma. Važno je napomenuti da oni ne traže da se zaustavi editovanje gena u istraživačke svrhe, niti kod somatskih ćelija.

Naime, veliki rizik predstavljaju promene u materijalu koji se nasleđuje i prenosi daljim generacijama, jer nisu poznate sve posledice veštački izazvanih mutacija, a nasleđivanje svake od njih moglo bi da dovede do promena koje se više ne mogu kontrolisati. Upravo zato je Džankuijevo istraživanje naišlo na revolt naučne zajednice. Istraživanje je vršeno iako u Kini postoje propisi koji zabranjuju modifikovanje gena u slučajevima u kojima se planira da se iz embriona razvije jedinka.

Nacionalna zdravstvena komisija Kine je nakon ovog slučaja sastavila nacrt novog propisa, o kom se javna rasprava završava ovih dana, i ukoliko on bude usvojen za istraživanja čiji su ishodi nepredvidivi i potencijalno opasni, vladina tela moraće da daju dozvolu. Za kršenje propisa predviđene su razlilite kazne od novčanih pa do doživotne zabrane istraživačkog rada ili oduzimanja dozvole za rad. Ali, svi propisi koji se tiču promena ljudskog genoma još uvek su lokalnog karaktera, i ostaće mogućnost da se u nekim državama sprovode istraživanja koja bi u većem delu sveta bila zabranjena. Čak i ako je moguće, globalno rešenje ovog problema je za sada definitivno na čekanju. — ⊗

Pročitajte još

Autorstvo – prvih pet hiljada godina

Od Homera, preko Šekspira do Boba Dilana, autori su oduvek hodali na granici između stvaranja nečeg novog i oponašanja postojećeg. Da li uopšte postoji originalnost?

Blago naše ugrabljeno

Muzeji nekadašnjih kolonijalnih sila i danas su puni predmeta, zapisa, dragocenosti, pa i čitavih hramova uzetih sa lokaliteta širom sveta. Kako izgleda borba za njihov…

Izdanja

Paket - prvih pet brojeva

Ako vam nedostaju stare Odiseje, obiđite sajt knjižare Makart i naručite prvih pet brojeva u paketu po promotivnoj ceni.

5

brojeva

1300 RSD